Udruga veterana 106. brigade Osijek

Udruga 106. brigade ZNG RH uz potporu Osječko-baranjske županije organizirala je obilježavanje godišnjice pogibije 26 husara 28. rujna 2018.

Na obilježavanju godišnjice odazvali su se generalni konzul Mađarske u Osijeku g. Antonio Giovanni de Blasio, vojni i zrakoplovni izaslanik Mađarske pukovnik Laszlo Szendroi, zamjenik ravnatelja vojnog muzeja iz Budimpešte pukovnik Ban Attila i 4 husara iz Kapošvara predvođena umirovljenim pukovnikom Bosnyak Janos.

Izaslanik Ministarstva hrvatskih branitelja bio je F. Aračić, Ministarstva obrane RH-a brigadir Tomislav Galić, Osječko-baranjske županije dožupan Goran Ivanović, Grada g. Darko Nađ.

KUBIS OBŽ su predstavljali g. Kralj i Marela Đurić.

Udrugu 106. brigade ZNG RH su predstavljali g. Ivan Bekavac, predsjednik i dopredsjednik Dubravko Pancić.

Po protokolu vijenci su položeni na Kraljici mira, a zatim i kod obeliska. Uslijedio je posjet Muzeju Slavonije, te posjet regionalnoj vinoteci u Tvrđi. U neformalnom druženju dogovorena je suradnja s udrugom husara u Kapošvaru.

Željeznička tragedija i spomenik

U 14.00 sati 23. rujna 1882. krenuo je mješoviti vlak (teretni sa 7 putničkih vagona) iz osječkog gornjogradskog kolodvora na drugu dravsku stranu po drvenom željezničkom mostu, u smjeru prema mađarskom gradu Villanyu. Stigao je do osnove mosta i tu je usporio brzinu kretanja te nastavio prometovati po mostu. Kada je u 14.10 stigao do 6. i 7 jarma mosta oni su popustili i kompozicija vlaka se stropoštala u Dravu.

Most je 1870. izgrađen 57 m niže od staroga kolnog drvenog mosta. Sastojao se od dva raspona od 24 m i 7 raspona od 30 m. Bio je na 5 drvenih stupova međusobno udaljenih 32,3 m dužine 258 m. Iako se upozoravalo da je taj drveni željeznički most u 12 godina korištenja dotrajao, zbog silnih poplava, plivajućih panjeva i drveća te u zimsko doba leda i santi leda koje su se nagomilavale oko stubišta mosta, truli stupovi ni početkom 80-ih godina nisu zamijenjeni.

Cijelog ljeta 1882. i toga dana Drava je bila visoka – Podravlje poplavljeno i opasano velikom površinom vode (nije bilo zemljišta ni za ispašu stoke). Rijeka je svojom snagom prouzročila velike štete, a željeznička kompozicija opteretila je i sama most i kada je prolazila sredinom mosta, te su se urušili podlokani stupovi te je lokomotiva s nekoliko vagona potonula u Dravu. Tada se utopilo 27 vojnika konjanika i pješaka 15. husarske pukovnije koji su se iz Bosne (Sarajeva i Mostara) vraćali svojim domovima na dopust. Preživjeli vojnici / husari (njih 30), putnici i osoblje željeznice, okrvavljeni i ozlijeđeni, isplivali su na obalu Drave te prevezeni u bolnicu. Zbog visokog vodostaja Drave i jake riječne struje do listopada je izvađeno samo 12 tijela unesrećenih husara.

Smrtno stradali vojnici bili su iz mađarskih mjesta, i to: Péter Balog, kaplar Károly Jakab, János Szarka, János Szkiba, Antal Szabó, Antal Borbély, János Tákacs, János Kovács, Sándor Pruma, N. Onossi, János .., János …, János Bélczik, István Szalay, kaplar Antal Balla, Károly Borke, József Molnar, András Bati, András Toth, József Orbán, Károly Balog, N. Jobak, N. Knecz, Mihály Kovács, Mihály Kapor, Mihály Varga i János Osnipki.

Već početkom listopada 1882. okupljen je Odbor koji je donio odluku da se tragično stradalim vojnicima podigne spomenik u znak sjećanja na žrtve te željezničke tragedije.

Novac za izradu i postavljenje spomenika sakupljalo je uredništvo onodobnih osječkih dnevnih novina „Die Drau“. Blagajnik toga odbora bio je osječki tvorničar i vlasnik Tvornice žigica „Drava“ Adam pl. Reisner. Planiran je spomenik u obliku obeliska. Spomenik od sivog mramora je Osijek dopremljen 26. rujna sljedeće 1883. godine i odmah prema uputama kipara Payerle-a postavljen. Svečanost otvorenja, pred brojnim mnoštvom (vojnim i običnim), upriličena je 28. listopada te godine.

Tekst napisala prof. dr. sc. Zlata Živaković-Kerže

Gospodine ministre, u petak ste predstavili Nacrt prijedloga novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Što će se riješiti njegovom primjenom u odnosu na prethodni zakon?
Prema radnoj verziji Nacrta prijedloga Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji kao neke od najvažnijih izmjena istaknuo bih otvaranje rokova za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i statusa HRVI-ja iz Domovinskog rata temeljem bolesti, medicinsko vještačenje za potrebe upravnih postupaka Ministarstva hrvatskih branitelja obavljat će liječnička povjerenstva koja imenuje ministar hrvatskih branitelja, vraćanje prava na besplatne udžbenike u nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja, uvođenje novog prava umjesto prava na opskrbninu u nadležnosti Ministarstva hrvatskih branitelja, ubrzanje stambenog zbrinjavanja, uvođenje prava na sistematske preglede za hrvatske branitelje, donošenje Nacionalne strategije za zaštitu i očuvanje zdravlja hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata, zaštitu stečenih prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane te osnaživanje područnih jedinica Ministarstva hrvatskih branitelja.
Ovim putem želim pozvati sve hrvatske branitelje i zainteresiranu javnost da svojim primjedbama i prijedlozima doprinesu konstruktivnoj raspravi o sadržaju Nacrta prijedloga Zakona te na taj način dodatno unaprijede predložene mjere i daju svoj doprinos u donošenju što kvalitetnijeg novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
Hrvatske branitelje svakako zanima hoće li se tim zakonom omogućiti konačno rješavanje statusa najugroženijeg dijela hrvatskih branitelja koji nemaju primjerice zdravstveno osiguranje ili minimum primanja?
Nove mjere usmjerene su prema najranjivijoj populaciji. Tu spada 82 tisuće hrvatskih branitelja koji nemaju status hrvatskog ratnog vojnog invalida, koji su nezaposleni i nemaju nikakva primanja. To je populacija koja je najranjivija i veliki dio mjera, poput mjere naknade za nezaposlene hrvatske branitelje i preventivnih medicinskih pregleda i zdravstvene skrbi, usmjerene su prema njima.
Javnost, pa tako ni hrvatski branitelji nisu dovoljno informirani o EU projektima Ministarstva hrvatskih branitelja za čije financiranje se povlači značajan iznos sredstava iz EU fondova. Jedan je projekt „Program psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata – Faza 1“, a drugi „Promicanje društvenog poduzetništva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, organizacija civilnog društva i zadruga braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata“.
Ministarstvo hrvatskih branitelja intenzivno radi na povećanju vidljivosti i informiranju javnosti o EU projektima koje provodi. Putem internetske stranice Ministarstva informirali smo javnost o projektima za koje su dosad potpisani Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava. To su ugovori za projekte Program psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata – Faza 1 koji je potpisan 17. veljače 2017. godine i za projekt Promicanje društvenog poduzetništva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, organizacija civilnog društva i zadruga braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata koji je potpisan 6. lipnja 2017. godine.
Na internetskoj stranici Ministarstva izrađena je i podstranica pod nazivom EU projekti na kojoj se nalaze relevantne informacije o dva navedena projekta. Od srpnja ove godine počinje provedba dodatnih aktivnosti za informiranje javnosti, kao što su početna konferencija za projekt Društvenog poduzetništva te pripremni sastanci za udruge iz Domovinskog rata, zadruge hrvatskih branitelja i drugu zainteresiranu javnost te provedba projektnih aktivnosti kao što su četiri konvencije na temu društvenog poduzetništva koje će se održati u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, a na kojima će biti predstavljeni i drugi EU projekti Ministarstva.
Također, ističem kako će Ministarstvo putem svoje internetske stranice i istupima u medijima pravovremeno informirati javnost o svim važnim detaljima pripreme i provedbe projekata koji će se financirati iz europskih fondova.
Kolika je njihova ukupna financijska vrijednost i što konkretno braniteljska i stradalnička populacija treba učiniti da bi aplicirala za dodjelu sredstava? Gdje se mogu informirati?
Ukupna financijska vrijednost projekta Program psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata – Faza 1 iznosi 1.692.592,00 kuna, a ukupna je vrijednost projekta Promicanje društvenog poduzetništva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, organizacija civilnog društva i zadruga braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata 2.132.439,98 kuna. Iz Europskog socijalnog fonda sufinancira se 85% ukupnih iznosa.
Oba projekta zamišljena su na način da čine svojevrsnu pripremu za kvalitetnu prijavu projekata hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata na otvorene pozive, odnosno natječaje.
Naime, s obzirom na protek vremena od završetka Domovinskog rata, potrebe naše populacijesu se promijenile, tako da ćemo provedbom projekta Program psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata – Faza 1 analizirati postojeće stanje sustava psihosocijalne skrbi te provesti znanstveno istraživanje o potrebama i kvaliteti življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Rezultati analize i istraživanja koristit će se za razvoj postojećih i izradu novih programa psihosocijalnog osnaživanja, koji će se provoditi u Fazi 2 tog projekta. U Fazi 2 udruge iz Domovinskog rata i zadruge hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata moći će aplicirati za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondova kako bi provele svoje projekte i programe psihosocijalnog osnaživanja.
Provedbom projekta Promicanje društvenog poduzetništva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, organizacija civilnog društva i zadruga braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata povećavamo informiranost naše populacije o društvenom poduzetništvu i mogućnostima poslovanja društvenih poduzeća te jačamo njihove kapacitete za pokretanje poduzetničkog pothvata. U provedbi projekta branitelji i stradalnici Domovinskog rata proći će edukaciju za razvoj poslovnih planova i projekata društvenog poduzetništva, a na njima će usvojiti znanja poslovnog planiranja kako bi znali kvalitetno izraditi poslovne koncepte. Kroz projekt je osigurano i poslovno mentorstvo za osam najboljih projektnih ideja na kojima će raditi do 24 osobe u području društvenog poduzetništva.
Projektne će se ideje kroz mentorsku podršku u trajanju od dva mjeseca razviti u poslovne planove, odnosno projekte spremne za financiranje. Po završetku projekta, u 2018. godini, Ministarstvo pokreće drugu fazu projekta u kojoj će se hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata dodjeljivati financijske potpore za provedbu njihovih projekata društvenog poduzetništva.
Informacije o mogućnosti i načinu apliciranja za dodjelu financijske potpore iz projekta koji će se sufinancirati iz EU fondova objavit će se na internetskoj stranici Ministarstva, uz održavanje brojnih informativnih i promidžbenih aktivnosti u kojima će javnost, siguran sam, aktivno sudjelovati.
Posebno zanimljiv je projekt „Veteranskih centara“. U kojoj su fazi, što se predviđa, gdje će se nalaziti i kakav će biti djelokrug njihova rada i pružanja usluga korisnicima?
Riječ je o značajnom i kompleksom infrastrukturnom projektu, za koji su sredstva osigurana u europskim fondovima. Lokacije za izgradnju veteranskih centara odabrane su temeljem metodologije koja je razrađena u studiji predizvodljivosti, a za prva četiri veteranska centra odabrani su gradovi: Daruvar, Petrinja, Sinj i Šibenik. Ministarstvo je na korištenje dobilo nekretnine za izgradnju veteranskih centara na odabranim lokacijama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske. Zbog uočene potrebe za uspostavom veteranskog centra u istočnoj Hrvatskoj, razmatra se opcija i za dodatnu petu lokaciju veteranskog centra u Osijeku.
Veteranski centri zamišljeni su kao centri razvoja u kojima će se korisnicima pružati sveobuhvatna skrb na jednom mjestu. To, među ostalim, uključuje privremeni boravak korisnika za vrijeme korištenja programa i usluga, pružanje usluga savjetovanja, psihosocijalne podrške, uključivanje u sportsku rekreaciju te kulturne i društvene događaje. Veteranski će centri osim korisnicima u privremenom smještaju biti dostupni i ostalim osobama iz ciljane populacije koje su zainteresirane za sudjelovanje u aktivnostima koje će se tamo provoditi. Osim što će se u veteranskim centrima pružati stručna pomoć i usluge našoj populaciji, veteranski će centri biti i mjesta okupljanja hrvatskih branitelja i stradalnika, na kojima će se povezivati i međusobno informirati o mogućnostima uključivanja u poduzetništvo i rad zadruga, zapošljavanje, bavljenja sportom i sl. U veteranskim centrima poticat će se uključivanje branitelja i stradalnika u društvene aktivnosti, primjerice predstavljanjem rada braniteljskih zadruga te organiziranjem sportskih i kulturnih aktivnosti.
Osim studije predizvodljivosti, za potrebe projekta izrađeni su idejni projekti za veteranske centre u Petrinji, Sinju i Šibeniku te idejno rješenje za veteranski centar u Daruvaru.
Rješavanje imovinsko-pravnih pitanja na četiri navedene lokacije u završnoj je fazi, a na lokacijama su provedene istražne i pripremne aktivnosti. U ovoj godini, provedbom otvorenih postupaka nabave, Ministarstvo osigurava svu potrebnu projektnu dokumentaciju i građevinske dozvole, a izgradnja, odnosno adaptacije centara, kreće polovicom sljedeće godine. Dok će se provoditi aktivnosti koje prethode izgradnji veteranskih centara, izrađivat će se programi koji će se provoditi u centrima.
Svjesni smo da mnoge tvrtke, unatoč obvezi, svjesno krše zakon kada je u pitanju zapošljavanje hrvatskih branitelja, djece poginulih hrvatskih branitelja … Kako tome stati na kraj?
Ministarstvo hrvatskih branitelja s ciljem poticanja zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece poginulih hrvatskih branitelja te sprečavanja kršenja odredbi o prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima kroz novi Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji predlaže nove mjere. Jedna od mjera kojima želimo potaknuti zapošljavanje te spriječiti kršenje zakonskih odredbi su porezne olakšice za poslodavce koji zapošljavaju djecu smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja te kvalitetnije uređene odredbe o prednosti pri zapošljavanju s ciljem osiguranja veće konkurentnosti braniteljske populacije te sprečavanja diskriminacije.
Imamo li podatak koliko je hrvatskih branitelja radno aktivno, zaposleno kod poslodavca ili su samostalni poduzetnici?
Kao što sam već prije isticao, od 400 tisuća živih hrvatskih branitelja njih oko 202 tisuće radi, u radnom je odnosu i doprinosi ovoj državi.
Jeste li zadovoljni kako se provodi projekt sistematskih pregleda u našim zdravstvenim ustanovama, koliko je hrvatskih branitelja iskoristilo tu mogućnost?
Nedavno sam, 9. lipnja, održao sastanak s ravnateljima općih i županijskih bolnica, kliničkih bolničkih centara i koordinatorima za hrvatske branitelje u Ministarstvu hrvatskih branitelja.
Do sada se pozivu na preventivni sistematski pregled odazvalo 6.294 hrvatskih branitelja, a sama važnost ovog projekta očituje se u činjenici da se u više slučajeva uspjelo na vrijeme otkriti bolesti te početi s liječenjem. Tu ne stajemo, već još aktivnije nastavljamo s preventivnim sistematskim pregledima te do kraja 2017. godine na razini Republike Hrvatske želimo ostvariti planirani broj pregleda od oko 33.000 hrvatskih branitelja. Cilj nam je potaknuti hrvatske branitelje da što aktivnije brinu o svom zdravlju. Zato želim još jednom pozvati sve da se odazovu i pristupe preventivnom sistematskom pregledu.
Koliko možemo biti zadovoljni aktivnom uključenošću hrvatskih branitelja u društvo? Ne čini li vam se ponekad da su se hrvatski branitelji na neki način i povukli, da nemaju dovoljnu potporu zajednice, da se dovoljno ne vrednuje uloga hrvatskih branitelja u obrani i stvaranju RH?
Hrvatski branitelji svakodnevno pridonose razvoju hrvatskog društva. No, često se, zbog paušalnih informacija i fokusu na periferne događaje, u javnosti stječe dojam da su hrvatski branitelji privilegirani, a nekad i zapostavljeni u društvenim zbivanjima. Ministarstvo hrvatskih branitelja potiče hrvatske branitelje da se aktivno uključe u društvo. Kao što su bili snaga koja je obranila Domovinu, tako su sada pokretači promjena u hrvatskom društvu. Tu prvo moramo istaknuti udruge proistekle iz Domovinskog rata s kojima njegujemo partnerski odnos. Tako su pri izradi prijedloga novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, po prvi puta, sudjelovali i bivši pripadnici hrvatskih snaga i stradalnici Domovinskog rata. Zajedničkim radom i snažnom voljom uspjeli smo izraditi Nacrt prijedloga novog Zakona.
Na jednoj ljudskoj i solidarnoj dimenziji, možemo li se svi zajedno kao hrvatski branitelji zapitati: kako je moguće da nam, pored svih institucija i udruga hrvatskih branitelja, promiče da su oko nas nezbrinuti, siromašni i bolesni hrvatskih branitelji? Što moramo učiniti?
Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo hrvatskih branitelja, svjesni nagomilanih problema koji muče hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata, aktivno su pristupili rješavanju niza tih životnih nedaća. Jedan od rezultata rada je i Nacrt prijedloga novog Zakona. Uvjeren sam da ćemo uspjeti ostvariti cilj i osigurati pravnu i egzistencijalnu sigurnost hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata.
U javnosti se često spekulira s različitim brojkama. Imamo li točan podatak koliko je hrvatskih branitelja preminulo samo od početka ove godine?
Stopa smrtnosti hrvatskih branitelja na zabrinjavajućoj je razini o čemu svjedoče podaci da danas u prosjeku umire devet hrvatskih branitelja dnevno odnosno da ih je samo u 2016. godini umrlo više od četiri tisuće, s 51 godinom prosječne starosti. Nažalost, od početka ove godine preminulo je 1265 hrvatskih branitelja.
Htio bih još jednom istaknuti važnost djelovanja na prevenciji bolesti kako bi sačuvali zdravlje naših hrvatskih branitelja. Zato još jednom pozivam sve hrvatske branitelje da se odazovu preventivnim sistematskim pregledima.
Čovjek ste sa sjajnom ratnom biografijom, kao general poslije rata ste se aktivno zauzimali za prava hrvatskih branitelja. Razmišljate li ponekad o tome je li vam ponekad bilo lakše u ratu ili sada u miru kada na administrativnoj razini morate rješavati nagomilane probleme hrvatskih branitelja?
Domovinski rat je najčvršći temelj na kojem gradimo budućnost naše Domovine. Tada smo imali žilavu vjeru da za samostalnu i suverenu Hrvatsku vrijedi i živjeti i umrijeti. Ponosan sam što sam bio dio generacije koju je vodila ljubav prema Domovini i koja je u najtežim trenutcima pokazala snagu zajedništva. Kao ministar hrvatskih branitelja počašćen sam što mogu služiti hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata te svojim aktivnim sudjelovanjem u radu Vlade Republike Hrvatske doprinijeti boljitku i napretku hrvatskog društva. Vrijeme je da najzaslužnijima za obranu Domovine osiguramo sveobuhvatnu skrb i prava koja im pripadaju.
Vaša poruka hrvatskim braniteljima i stradalničkoj populaciji, Osječanima, Slavoncima i Baranjcima?
Želim se zahvaliti svim hrvatskim braniteljima koji su dali svoj doprinos u obrani Osijeka, Slavonije i Baranje te cijele Domovine. Stoga je jedan od glavnih ciljeva Ministarstva hrvatskih branitelja i Vlade Republike Hrvatske briga o zdravlju i dobrobiti hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Najzaslužnijima za obranu Domovine obvezali smo se pružiti sveobuhvatnu skrb. Upravo zato smo pristupili izradi novog Zakona kako bi se objedinila statusna i materijalna prava svih hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata koja su niz godina bila disperzirana u druge zakone što je stvorilo pravnu i egzistencijalnu nesigurnost krajnjih korisnika.
U izradi Zakona po prvi puta sudjelovali su hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata kroz rad projektnih timova te su svojim zalaganjem i intenzivnim radom pomogli u pripremi Nacrta novog Zakona. Naša je obveza zajedničkim snagama i naporima, odgovorno i pošteno raditi svoj posao, doprinositi unaprjeđenju i boljitku naše Domovine.