Obraćanje predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović na svečanoj sjednici Županijske skupštine.
Sa zadovoljstvom sam se odazvala pozivu na svečanu skupštinu Osječko-baranjske županije. Uvijek se veselim posjetima našoj zlatnoj Slavoniji, u kojoj Osijek i cijela ova županija mnogo čime imaju posebno mjesto.
Posebno pozdravljam drage hrvatske branitelje. U dugoj hrvatskoj povijesti borbe za slobodu i neovisnost vi ste pod vodstvom našega prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana ispisali najsvjetlije stranice. Hvala vam na žrtvi koju ste podnijeli za taj povijesni cilj! S ponosom i zahvalnošću sjećamo se i svih poginulih, umrlih i nestalih branitelja i civila. Posebice pozdravljam članove njihovih obitelji. Ništa ne može nadoknaditi gubitak njihovih života, ali bol i žalovanje ublažava spoznaja da je ta žrtva čvrst temelj, na kojemu sigurno možemo graditi zgradu svoje države i uređivati njezin društveni prostor.
Prošla je godina dana od kada sam ovdje bila otvorila svoj privremeni izmješteni Ured. Došla sam tada čuti vas i čuti narod, i vidjeti kako i u čemu mogu pomoći. S tom željom i danas sam među vama.
Drago mi je što je od tada do danas Osječko-baranjska županija učinila zamjetne razvojne iskorake. Sigurno je da hvalevrijedan Projekt Slavonija, Baranja i Srijem daje dobre razvojne učinke i da će dati još bolje. U tom sklopu, projekti izgradnje Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, Gospodarskog centra i novoga Kliničkoga bolničkog centra, koje Županija provodi u suradnji s resornim ministarstvima, kapitalni su ne samo za Osijek nego za cijelu Županiju i istočni dio Hrvatske.
Naravno, za svima nama Slavonija je prije svega sinonim plodne zemlje, samim time poljoprivrede. No ovdje se ubrzano razvijaju i druge djelatnosti, počevši od IT-sektora do kontinentalnog turizma, koji dobiva poticaje iz europskih fondova. Pod nazivom „Osjeti Hrvatsku“ pozvala sam prošle godine u Osječko-baranjsku županiju strane diplomate. Bili su oduševljeni kulturnom baštinom Đakova i Osijeka i prirodom Kopačkoga rita. Te sjajne dojmove prenijeli su u svoje zemlje. Drago mi je ako sam time bar malo pridonijela turističkom rastu koji bilježite.
Kada je riječ o razvoju poljoprivrede, ulažu se veliki napori da se ona učini konkurentnom. Te napore treba pojačati. Jednostavno govoreći, hrvatski seljak treba državu koja će mu omogućiti profitabilnu proizvodnju i na većem i na manjem posjedu, kako kroz jeftino kreditiranje, poticajnu poreznu politiku, tako i kroz racionalno udruživanje u klastere i zadruge, predvidivost plasmana proizvoda i agrotehnološku pomoć. Isto tako, iako jesam za slobodu tržišta, ne vidim razlog da uvozimo kulture koje u dovoljnim količinama i kvalitenije možemo sami proizvesti, a neke i izvoziti. Zato hrvatskom selu što više treba dati jeftin domaći kapital, bilo kroz agrobanku, o čemu sam više puta govorila, ili na druge načine.
Naravno, tu su i europski fondovi, kojima se, osim za poljoprivredu, treba što više koristiti za projekte u djelatnostima koje daju visoku dodanu vrijednost i tako osnažuju domaću akumulaciju. A krajnji cilj mora biti ravnomjeran policentrični razvoj Hrvatske, što je ključ demografske obnove Slavonije i cijele države.
„Čovjek je najvredniji kapital u svakoj zemlji“, napisao je Josip Kozarac u svojim „Mrtvim kapitalima“. Zato se temi demografije neizostavno vraćam. Da bi se zaustavilo iseljavanje, samim time i pad prirodnog priraštaja, potrebna je odlučna i brza državna intervencija, počevši od poticajne porezne politike u prilog investicija i plaća, subvencija i posebnih demografskih mjera za mlade obitelji.
U svemu tome odgovornost imaju i lokalne zajednice – općine, a osobito gradovi. To se posebice odnosi na srednje i male gradove i njihovo okruženje, koji trebaju imati stožernu ulogu u iniciranju osjetnijega gospodarskog razvoja, što uključuje ne samo zadržavanje stanovništva nego i poticanje povratka i doseljenja.
Naposljetku, tu su županije, koje stoje posrijedi između države i jedinica lokalne samouprave, kao ključna karika usklađivanja državnih i lokalnih interesa, s posebnim naglaskom na međužupanijsku i prekograničnu suradnju u provedbi zajedničkih projekata. Zato sam programom izmještenog Ureda i na druge načine dala čvrstu političku potporu učvršćenju županjskog modela regionalnog razvoja.
Ali time posao nije gotov! Uz prijedloge koje sam dala kroz „Program populacijske politike“, osnovala sam radnu skupinu koja će do jeseni izraditi te Vladi i cijeloj javnosti predstaviti mjere daljnje fiskalne i funkcionalne decentralizacije i ravnomjernijeg regionalnog razvoja.
Odlična je vijest o rastu domaćeg BDP-a od 3,9 posto u prvom tromjesečju. Nadam se da nećemo na tomu stati. Neka to bude zalet za skok na 5 posto rasta BDP-a na krilima investicija i izvoza, koji već dulje zazivam. Taj rast je dostižan, ali traži od nas još više zajedništva, organiziranosti i odlučnosti za promjene. Smatram da moramo raditi brzo jer nam vrijeme sada nije saveznik.
Zadaća politike u tome je jasna: širiti prostor rada, obrazovanja, kreacije, poduzetništva i demokracije. Sve drugo narod će učiniti sam.
Stoga se posebno obraćam mladima, prije svega mladima koji ostaju i koji se u svom zavičaju bore za bolju budućnost gradeći vlastite uspješne poduzetničke i životne priče. Treba nam vaš entuzijazam i optimizam. A onima koji su otišli želim reći: povratak ne znači neuspjeh! Naprotiv! Donesite nam svoja iskustva, budite kreatori napretka, ne samo u Slavoniji nego u cijeloj Hrvatskoj!
To je i moja velika briga i obveza, i svih vas ovdje, kako zbog svih onih koji su u Slavoniji dali život za slobodnu i suverenu Hrvatsku, tako još više zbog sve naše djece i mladih, kojima moramo osigurati život ovdje, u njihovoj domovini i zavičaju, u ovoj divnoj zemlji, „staroj mati žita i šuma“ naših, kako kaže poznata pjesma; u hrabroj Slavoniji, koja se u Domovinskom ratu zainatila da se neće predati. Taj inat i danas nam treba: inat za rad, razvoj i napredak.
Predsjednik Tuđman vodio nas je u pobjede politikom hrvatske pomirbe. To je bio temelj. Danas ta pomirba nosi ime zajedništva, zajedništva koje smo bezbroj puta pokazali kada je trebalo dokazati da smo u stanju biti najbolji i da jesmo najbolji.
Imamo ljude koji to dnevno svojim djelima dokazuju, kako ovdje, u Osječko-baranjskoj županiji, tako diljem Hrvatske i svijeta.
I zato s optimizmom gledajmo naprijed – i… zainatimo se, onako, baš slavonski, da budućnost bude još bolja!
Čestitam vam na uspjesima i postignućima. Posebice čestitam dobitnicima županijskih nagrada. Neka svima budu poticaj za bolje i više. A vama i svim žiteljima Osječko-baranjske županije srdačno čestitam Dan županije, želim mnogo zajedničkog uspjeha i svakog osobnog dobra. Hvala vam!
